tag:blogger.com,1999:blog-79656027882657559862024-03-19T11:05:58.321-07:00Томислав и Андрија Бајићradehttp://www.blogger.com/profile/11117761308992723015noreply@blogger.comBlogger1125tag:blogger.com,1999:blog-7965602788265755986.post-5363800160455731292010-10-06T12:24:00.001-07:002010-10-06T15:16:06.761-07:00Браћа Бајић<a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgy7AiLP_QCGrEszURe4_okT_6KCjU7KytGfbpbikJrBAPxIvW7p9eJXVwJ0cOEimnZUDqyOUhqzWhdq_KmZxBc7rYkwq9fCgDlYJT5u_BnvxCucFnUDaImwdznqEWrFPZZq-0gNXaesdY/s1600/bajic3.jpg"><img style="display: block; margin: 0px auto 10px; text-align: center; cursor: pointer; width: 320px; height: 294px;" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgy7AiLP_QCGrEszURe4_okT_6KCjU7KytGfbpbikJrBAPxIvW7p9eJXVwJ0cOEimnZUDqyOUhqzWhdq_KmZxBc7rYkwq9fCgDlYJT5u_BnvxCucFnUDaImwdznqEWrFPZZq-0gNXaesdY/s400/bajic3.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5525059211000757330" border="0" /></a><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Braća Bajić su bili i ostali neverovatni duet koji je ostavio veliki trag u narodnoj muzici Jugosalavije. Njihova pesma je bila i lepa i duhovita i malo sarkastična. Često su im pesme imale i zabranu puštanja na radiju zbog vrcavog teksta.</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Neretko su stihovi bili i erotskog sadržaja ali uvek okrenutu malom čoveku i njegovim svakodnevnim problemima. Pevanje im je bilo na visini, kvalitet muzike uvek u okvirima narodnog stvaralaštva. Nikad se nisu okrenuli jeftinoj narodnoj muzici kakva je postojala i onda u Jugoslaviji a danas pogotovu na teritoriji Srbije u obliku pošasti zvane Grand produkcija (otpada).</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Njihove pesme postaju polako i standardi ali medijske pažnje danas o njima uopšte nema. Čak ako vidite i njihova izdanja to su samo singlovi i singlovi koje su oni izdavali u velikom broju u staroj nam Jugi. Nema retrospekcije izdate od strane velikih kuća, i nema ni pomena u novinam o njihovoj karijeri kroz veliki broj godina njihove karijere.</span><br /><br /><a style="color: rgb(255, 255, 255);" href="http://jugozvuk.blogspot.com/" target="_blank">http://jugozvuk.blogspot.com</a><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">"Jedan od najuspesnijih, a sigurno najdugotrajnijih dueta u nasoj narodnoj muzici, (uspesno aktivni preko 40. godina) Toma i Andrija -BRACA BAJIC, za sve vreme svoje uspesne umetnicke karijere ostaju verni izvornoj narodnoj srpskoj pesmi. Antologijske su njihove interpretacije pesama kao sto su: 'Ide Mile lajkovackom prugom', 'Pogledaj de mala moja', 'Ko to kaze, ko to laze' i druge.</span><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">_________________________________________________________</span><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Poznati šumadijski pjevački duo: Toma (Tomislav) i Andrija, dva plavokosa brata-seljaka iz sela Jabučja, kolubarski srez. Njihove fizionomije – jedan nizak i kukastog nosa, drugi visok i koščat – doprinijele su njihovoj, ionako naglašenoj, karikaturalnosti. Pjevali su izvornu muziku u karakterističnom dvoglasu i pritom izvodili neku vrstu vlastitog "plesa", trapavo se gegajući u ritmu. Iako kažu da nije volio narodnu muziku, Tito ih je obožavao, pa su pred njim pjevali čak sedam puta.</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">U Splitu su Braća Bajić sinonim za "dupli autobus" – autobus s harmonika-spojem, u Crnoj Gori pak za miliconera s pendrekom.</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Bajići su gostovali doslovno po čitavom svijetu. Toma i Andrija, kada govore o svojoj pevačkoj karijeri, ne pominju zlato i platinu, mada je i toga bilo, niti ogromne zarade, ne mašu svojim hitovima i milionskim tiražima, već se hvale susretima sa ljudima koje zasigurno nikada ne bi upoznali da pre tri i po decenije nisu stali pred mikrofon.</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Tako se, na primer, Tomi u srce urezalo jedno davno gostovanje u Hamiltonu. Po završetku koncerta neko iz publike je odškrinuo vrata garderobe i pitao da li može da uđe jedan stari čovek. Kad je starina ušla i videla njihove jeleke (braća Bajić i danas gotovo uvek pevaju obučeni u srpsku narodnu nošnju), uzeo je jedan, privio ga na grudi i zaplakao. "Sine, ovo je pravio Terzić iz Lazarevca, rekao je kroz suze" – seća se Toma. "Niko na svetu ne može to tako da napravi osim njega."</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Kad smo se vratili kući proverio sam čiji su rad jeleci koji su nama ostali od oca. Starina je bio u pravu.</span><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Kad je već o srpskoj narodnoj nošnji reč, Andrija dodaje i priču o indijanskom poglavici u kanadskom rezervatu koga su upoznali 1978. godine, Džimiju Smitu, kako je poglavici bilo ime, toliko se dopala naša šajkača da je bez imalo dvoumljenja braći dozvolio da obuku njegovu nošnju u zamenu za srpsku kapu.</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Sreli su u Americi i pilota Ričarda Feldmana. Njega su seljaci u Moravcima spasli zajedno sa ostalim članovima posade koji su se našli u savezničkom avionu što je pao u kukuruze, sredinom Drugog svetskog rata. "Seljaci su im dali svoja odela i sproveli u Pranjane odakle su se Amerikanci domogli slobode", kaže Toma i dodaje da se u Moravcima još prepričava anegdota nastala povodom tog događaja. "Sve što je bilo u avionu, a priča se da je bilo hrane da celo selo preživi tri meseca, seljaci su odneli svojim kućama. Na kraju je ostala samo olupina, a i nju je jedan Moravac uspeo da strpa u zaprežna kola planirajući da od toga napravi dvorišnu ogradu. Sretne ga drugi i upita: "Kako, bre, uspe da isečeš onoliki avion?" "Sekirom, znaš valjda kako se seče avion", ko iz topa će ovaj kao da svaki dan samo to radi, komada avione.</span><br /><br /><span style="color: rgb(255, 255, 255);">Toma Bajić je i etnomuzikolog neke vrste, te je u istom intervjuu ispričao i ovu, u svakom smislu poučnu priču: "Sećam se, na jednom festivalu u Austriji gde smo i mi pevali, prišao nam je jedan Nemac i pitao da li nam je na repertoaru pesma, </span><i style="color: rgb(255, 255, 255);">Ali Paša na Hercegovini</i><span style="color: rgb(255, 255, 255);">, nije bila, ali kad sam se vratio u Beograd, bacio sam se u potragu i pronašao je. Pesma je nastala u srednjem veku a govori o tome kako Ali Paša iz Hercegovine piše lepoj Mari u Bišću i pita je da li bi pošla za njega. Ona odgovara: Prosiš li me neću poći za te, ženiš li se ubiću se mlada. Jasno je da je ljubav dvoje mladih bila nemoguća zbog različite verske pripadnosti, a jasno je i zašto se Švaba interesovao baš za tu pesmu."</span><br /><br /><a style="color: rgb(255, 255, 255);" href="http://revija.kolubara.info/sh/141/50/1304/" target="_blank">http://revija.kolubara.info/sh/141/50/1304/</a>radehttp://www.blogger.com/profile/11117761308992723015noreply@blogger.com0